ПРАКТИЧНА НАСТАВА
ЦИЉ И ЗАДАЦИ
Циљ наставе предмета је да ученици стекну знања и вештине која су потребна Техничару друмског саобраћаја за развој кључних компетенција потребних за живот у савременом друштву и оспособљавање за рад у складу са захтевима занимања
Задаци наставе предмета су да ученици:
– стекну знања о саобраћајним незгодама и формирању увиђајне документације;
– развију способност цртања уздужног и попречног профила пута и улица;
– развију прецизност израчунавања зауставног пута, брзине кретања возила, времена заустављања, пута претицања и пута обилажења;
– развију радне навике и вештине у обављању послова техничара друмског саобраћаја на пословима техничког прегледа, диспечера, контроле прихода, планирања саобраћаја, унутрашње контроле итд;
Циљ наставе предмета је да ученици стекну знања и вештине која су потребна Техничару друмског саобраћаја за развој кључних компетенција потребних за живот у савременом друштву и оспособљавање за рад у складу са захтевима занимања
Задаци наставе предмета су да ученици:
– стекну знања о саобраћајним незгодама и формирању увиђајне документације;
– развију способност цртања уздужног и попречног профила пута и улица;
– развију прецизност израчунавања зауставног пута, брзине кретања возила, времена заустављања, пута претицања и пута обилажења;
– развију радне навике и вештине у обављању послова техничара друмског саобраћаја на пословима техничког прегледа, диспечера, контроле прихода, планирања саобраћаја, унутрашње контроле итд;
Sf uvidjaji 2005 from igoriv |
|
Autobuska stanica from igoriv
Tarife u putničkom prevozu
Za izvršeni prevoz u linijskom saobraćaju putnici plaćaju određenu naknadu predviđenu tarifu.
Tarife treba da budu formirane tako da preduzeću obezbede pokrivanje svih troskova i da omoguće izvesan viša prihoda koji se koristi za obnavljanje voznog parka.
U međugradskom saobraćaju primenjuju se relacije regresive tarife što znaci da cena prevoza po jedinici transportnog rada opada na dužim relacijama.
U gradskom javnom prevozu mogu biti primenjena tri tarifna sistema:
-jedinstveni
-zonski
-relacijski
Jedinstveni tarifni sistem podrazumeva istu cenu prevoza bez obzira na relaciju putovanja. Ovakav sistem je najednostavniji i za putnike i za prevoznike. Jedinsveni tarifni sistem jednostavno se ogleda u načinu naplate prevoza i mogućnosti rada bez konduktera. Putnici koji putuju na kraćim relacijama (kraćim od srednje dužine prevoženja) plaćaju cenu prevoza višu od stvarne cene. Putnici na dužim relacijama plaćaju cenu nižu od stvarne.
Zonski tarifni sistem podrazumeva naplatu cene prevoza zavisno od broja zoni kroz koji se putnik prevozi. Prema tome područje rada je koncentričnim krugovima podeljeno na više zona idući od centra prema periferiji. Pri određivanju granice zona treba voditi računa o srednjoj dužini putovanja putnika i oni međustanicama na kojima je broj putnika veći.
Ovaj sistem za razliku od prethodnom stimuliše putnike koji putuju a kraćim relacijama i pri tome koriste jednu zonu. U nepovoljnom položaju su putnici koji započinju putovanje na granici dveju zona, pa čak i kada putuju na kraćim relacijama.
Relacijski tarifni sistem podrazumeva cenu prevoza u zavisnosti od relacija na kojoj putnik putuje. Za relaciju se uzima jedno međustanično rastojanje. Granice između relacija se postavljaju na karakterističnim stanicama na kojima je velika razmena putnika. Relacijski tarifni sistem uglavnom se primenjuje u prigradskom i međugradskom saobraćaju.
Za izvršeni prevoz u linijskom saobraćaju putnici plaćaju određenu naknadu predviđenu tarifu.
Tarife treba da budu formirane tako da preduzeću obezbede pokrivanje svih troskova i da omoguće izvesan viša prihoda koji se koristi za obnavljanje voznog parka.
U međugradskom saobraćaju primenjuju se relacije regresive tarife što znaci da cena prevoza po jedinici transportnog rada opada na dužim relacijama.
U gradskom javnom prevozu mogu biti primenjena tri tarifna sistema:
-jedinstveni
-zonski
-relacijski
Jedinstveni tarifni sistem podrazumeva istu cenu prevoza bez obzira na relaciju putovanja. Ovakav sistem je najednostavniji i za putnike i za prevoznike. Jedinsveni tarifni sistem jednostavno se ogleda u načinu naplate prevoza i mogućnosti rada bez konduktera. Putnici koji putuju na kraćim relacijama (kraćim od srednje dužine prevoženja) plaćaju cenu prevoza višu od stvarne cene. Putnici na dužim relacijama plaćaju cenu nižu od stvarne.
Zonski tarifni sistem podrazumeva naplatu cene prevoza zavisno od broja zoni kroz koji se putnik prevozi. Prema tome područje rada je koncentričnim krugovima podeljeno na više zona idući od centra prema periferiji. Pri određivanju granice zona treba voditi računa o srednjoj dužini putovanja putnika i oni međustanicama na kojima je broj putnika veći.
Ovaj sistem za razliku od prethodnom stimuliše putnike koji putuju a kraćim relacijama i pri tome koriste jednu zonu. U nepovoljnom položaju su putnici koji započinju putovanje na granici dveju zona, pa čak i kada putuju na kraćim relacijama.
Relacijski tarifni sistem podrazumeva cenu prevoza u zavisnosti od relacija na kojoj putnik putuje. Za relaciju se uzima jedno međustanično rastojanje. Granice između relacija se postavljaju na karakterističnim stanicama na kojima je velika razmena putnika. Relacijski tarifni sistem uglavnom se primenjuje u prigradskom i međugradskom saobraćaju.
Rad dispečerske službe
Za pravilno izvršenje plana prevoza u transportnom preduzeću potrebno je stalno kontrolisati rad vozila na liniji, blagovremeno otklanjati ustanovljene nedostatke, zbog toga u svakom transportnom preduzeću postoji dispečerska služba. Dispečerska služba vrši kontrolu neposrednom vezom sa osobljem putem GSM ili internet komunikacije.
Zadaci dispečerske službe su sledeći:
-staranje o blagovremenom izlasku vozila na liniji
-kontrolu voznog osoblja u pridržavanju redu vožnje
-preduzimanje mera da se nastali poremećaj reda vožnje otklone
-odlučivanje o smanjenju ili povećanju broja vozila na liniji
-pružanje tehničke pomoći vozilima na liniju
Dispečerska služba obuhvata dispečerski centar koji prikuplja potrebne podatke od dispečera sa perinusa na voznim medjustanicama i linijskih kontrola.
Za pravilno izvršenje plana prevoza u transportnom preduzeću potrebno je stalno kontrolisati rad vozila na liniji, blagovremeno otklanjati ustanovljene nedostatke, zbog toga u svakom transportnom preduzeću postoji dispečerska služba. Dispečerska služba vrši kontrolu neposrednom vezom sa osobljem putem GSM ili internet komunikacije.
Zadaci dispečerske službe su sledeći:
-staranje o blagovremenom izlasku vozila na liniji
-kontrolu voznog osoblja u pridržavanju redu vožnje
-preduzimanje mera da se nastali poremećaj reda vožnje otklone
-odlučivanje o smanjenju ili povećanju broja vozila na liniji
-pružanje tehničke pomoći vozilima na liniju
Dispečerska služba obuhvata dispečerski centar koji prikuplja potrebne podatke od dispečera sa perinusa na voznim medjustanicama i linijskih kontrola.
Rezultati poslovanja preduzeća
Cilj poslovanja preduzeća je sabiranje rezultata za zadovoljavanje potrebe korisnika, rezultati rada iskazuju se proizvodima i uslugama:
-brojem prevezenih putnika
-putničkim km
-količina prevezene robe u neto t/km
Rezultati poslovanja saobraćajno preduzeće iskazuje se fizički i prednosno.
Oblici vrednosnog izraza rezultata poslovanja su ukupan prihod i dobit.
Ukupan prihod-predstavlja kontrolu novca koju preduzeće ostvari u određenom vremenskom periodu.
Ukupan prihod se ostvaruje po sledećim osnovama:
-od poslovnih aktivnosti
-od finansiranja
-od vanrednih aktivnosti
Osnovna aktivnost saobraćajnog preduzeća sastoji se iz prevoza putnika i robe.
To su osnovne aktivnosti i delatnosti zbog kojih je osnovano preduzeće.
Javnim saobraćajnim preduzećima iz budžeta dugova državnih organa uplaćuje se nadoknada u vidu subvencija, donacije..Takođe državni organi iz budžeta finansiraju kupovinu sredstava za rad.
Produktivnost
Pojam produktivnosti se definiše kao odnos izmedju kompletne proizvodnje i složenog obima rada
Q
P = ----
L
P-produktivnost Q-količina prevoza L-broj radnika
Različiti prevozi iskazuju se različitim pokazateljima i to:
-za prevoz putnika se izražava broj putničkim km ili brojem prevezenih putnika
-prevoz robe se izražava količina prevezene robe ili neto t/km
Produktivnost se svodi na težnju:
-da se određena količina proizvodnje ostvari uz što manje utrošak radne snage
-da se uz određeni utrošak radne snage ostvari što veća količina proizvodnje.
Faktori produktivnosti su: eksterni i interni.
Eksterni faktori su opšti nivo razvoja privrede i njima je uslovljen obim i gustina saobraćaja.
Interni faktori su:
-organizuju preduzeća
-stepen obrazovanja zaposlenih
-radno vreme
-sistem plaćanja rada
-socijalne ustanove
Ekonomičnost prevoza
Ekonomičnost prevoza se sastoji u tome da se određeni obim prevoza ostvari što manjim trošenjem elemenata proizvodnje
-sredstva za rad
-predmet rada
-radna snaga
Veća ekonomičnost znači sniženje ceni poštovanja usluga, povećanja dobiti i poboljšsanje materijalnih položaja i preduzeća.
Q
Ekonomičnost se izražava E= -----
T
Q-prevozni efekat T-troškovi proizvodnje usluga
Rentabilnost
Izražava težnju preduzeća da uz što manje angažovanih sredstava u proizvodnju ostvari što veći finansijski efekat.
Cilj saobraćajnog preduzeća je da izvrše transportovanje ljudi i robe uz što manje angažovanih sredstava.
Preduzeće će biti toliko rentabilitacije u koliko ostvari veću količinu saobraćajnih usluga istom količinom transportovanih kapaciteta.
Cilj rentabilnosti svodi se na zahtev da se osigura maksimalni dobit minimalnim angažovanih sredstava.
D
R=------
Sr
D-dobit Sr-sredstva za proizvodnju
Cilj poslovanja preduzeća je sabiranje rezultata za zadovoljavanje potrebe korisnika, rezultati rada iskazuju se proizvodima i uslugama:
-brojem prevezenih putnika
-putničkim km
-količina prevezene robe u neto t/km
Rezultati poslovanja saobraćajno preduzeće iskazuje se fizički i prednosno.
Oblici vrednosnog izraza rezultata poslovanja su ukupan prihod i dobit.
Ukupan prihod-predstavlja kontrolu novca koju preduzeće ostvari u određenom vremenskom periodu.
Ukupan prihod se ostvaruje po sledećim osnovama:
-od poslovnih aktivnosti
-od finansiranja
-od vanrednih aktivnosti
Osnovna aktivnost saobraćajnog preduzeća sastoji se iz prevoza putnika i robe.
To su osnovne aktivnosti i delatnosti zbog kojih je osnovano preduzeće.
Javnim saobraćajnim preduzećima iz budžeta dugova državnih organa uplaćuje se nadoknada u vidu subvencija, donacije..Takođe državni organi iz budžeta finansiraju kupovinu sredstava za rad.
Produktivnost
Pojam produktivnosti se definiše kao odnos izmedju kompletne proizvodnje i složenog obima rada
Q
P = ----
L
P-produktivnost Q-količina prevoza L-broj radnika
Različiti prevozi iskazuju se različitim pokazateljima i to:
-za prevoz putnika se izražava broj putničkim km ili brojem prevezenih putnika
-prevoz robe se izražava količina prevezene robe ili neto t/km
Produktivnost se svodi na težnju:
-da se određena količina proizvodnje ostvari uz što manje utrošak radne snage
-da se uz određeni utrošak radne snage ostvari što veća količina proizvodnje.
Faktori produktivnosti su: eksterni i interni.
Eksterni faktori su opšti nivo razvoja privrede i njima je uslovljen obim i gustina saobraćaja.
Interni faktori su:
-organizuju preduzeća
-stepen obrazovanja zaposlenih
-radno vreme
-sistem plaćanja rada
-socijalne ustanove
Ekonomičnost prevoza
Ekonomičnost prevoza se sastoji u tome da se određeni obim prevoza ostvari što manjim trošenjem elemenata proizvodnje
-sredstva za rad
-predmet rada
-radna snaga
Veća ekonomičnost znači sniženje ceni poštovanja usluga, povećanja dobiti i poboljšsanje materijalnih položaja i preduzeća.
Q
Ekonomičnost se izražava E= -----
T
Q-prevozni efekat T-troškovi proizvodnje usluga
Rentabilnost
Izražava težnju preduzeća da uz što manje angažovanih sredstava u proizvodnju ostvari što veći finansijski efekat.
Cilj saobraćajnog preduzeća je da izvrše transportovanje ljudi i robe uz što manje angažovanih sredstava.
Preduzeće će biti toliko rentabilitacije u koliko ostvari veću količinu saobraćajnih usluga istom količinom transportovanih kapaciteta.
Cilj rentabilnosti svodi se na zahtev da se osigura maksimalni dobit minimalnim angažovanih sredstava.
D
R=------
Sr
D-dobit Sr-sredstva za proizvodnju
Odrzavanje from igoriv